Budućnost u prošlosti

Budućnost u prošlosti

“Prva svijeća unosi svjetlost, ostale je samo pojačavaju.” Prvotno, prije sveg postojećeg, prije osvita prostora i vremena…!? Prema suvremenom znanstvenom viđenju evolucije svemira, cijeli je svemir nastao u žestoku procesu ‘Velikoga praska’. Prije otprilike 20 milijardi godina svemir postade iz fluktuacije u vakuumu (strujanja, mijenjanja stanja i broja u zrakopraznu prostoru), nastavivši se širiti eksplozijom. Vodik i helij, tada jedina postojeća kemijska počela, bijahu ‘nešto kasnije’ privučeni gravitacijom i ‘zapališe’ prvu zvijezdu. U samoj jezgri te zvijezde dolazi do pretvorbe i nastaju nova kemijska počela. Prvo se vodik, zbog nuklearne fuzije, pretvorio u helij. Kad nestade vodika, kao goriva, dolazi do nuklearne fuzije helija i tada nastaše počela nužna za stvaranje života, primjerice, kisik i ugljik. Stvorivši razne kemijske elemente, zvijezda konačno umire. Eksplozija supernove, silovita smrt zvijezde, raspršuje razne kemijske elemente, stvorene unutar zvijezde, u kozmički prostor. Prije otprilike 5 milijardi godina, a nakon smrti brojnih zvijezda, u svemiru je rođena jedna određena, nova zvijezda. Bijaše to naše Sunce. Prašina koja nastade oko Sunca nastavi se sudarati i spajati stvarajući planete. Takav bijaše i proces nastajanja Zemlje, tog prizorišta za raznolike oblike života unutar neizmjerna svemira, nastale na 150 milijuna kilometara udaljenosti od Sunca. Dakle, mi nastadosmo od dijela 20 milijardi godina dugoga procesa evolucije svemira koji se provlači kroz cjelokupnu povijest čovječanstva.

         
Ocjena: 4.5 / 5 (494 ocjena)