Mars i Venera – najpoznatiji mitološki ljubavnici

Mars je poznat u rimskoj mitologiji kao bog rata, a stari Grci su ga zvali Ares. Bio je sin vrhovnog boga Jupitera (Zeus) i njegove žene i sestre Junone (Here) koja je bila poznata kao zaštitnica žena i poroda. Za razliku od Grka, Rimljani su puno više cijenili boga rata koji je prema mitu otac Romula, pa tako i praotac Rimljana. Po rimskim bogovima su nazvali kasnije planeti. Venera je rimska božica ljubavi, lijepote i braka, a Grci su je zvali Afrodita. Zahvaljujući svojim čarolijama i ljepoti postala je jedna od najmoćnijih božica. Nažalost, lijepa Venera morala se udati za ružnog grčkog boga kovača Hefesta koji je kod Rimljana bio poznat pod imenom Vulkan. Vulkan je bio hrom i uvijek zaokupiran svojim obavezama, pa ga je lijepa Venera varala sa njegovim bratom Marsom. Njihova strast i ljubav postala je inspiracija brojnim umjetnicima, a imali su i troje djece: kći Harmoniju, Deimosa koji na grčkom označava užas i njegovog brata blizanca Fobosa koji na prijevodu s grčkog znači strah. Danas su Deomos i Fobos prirodni sateliti svog oca, Marsa. U astrologiji Mars i Venera predstavljaju dva različita principa koji ne mogu jedan bez drugoga: Venera (mir) – Mars (rat), Venera (ljubav) – Mars (mržnja), Venera (kompromis) – Mars (osveta), Venera (žena) – Mars (muškarac). Konjunkcija (spoj) Marsa i Venere je u astrologiji poznat kao aspekt velike strasti i intenziteta. Poznati talijanski diplomat i ljubavnik brojnih žena, Giacomo Casanova, u svojoj natalnoj karti imao je spoj Marsa i Venere. Zahvaljujući Veneri u Ribama, Casanova je bio romantičan, pjesničkog duha, ali i tajanstvenog nestalnog karaktera.