Moć krastavca

Krastavac je poznat po tome da osvježava i gasi žeđ, a to njegovo svojstvo bilo je poznato još starim Grcima, kao i Rimljanima. Osim toga, u prošlosti se koristio kao pomoć za suzbijanje crijevnih nametnika te kod upalnih procesa i tegoba koje su uzrokovale vrućinu u tijelu. Vjeruje se da krastavac potječe s područja Himalaja te da je preko Azije od tamo stigao do Egipta. Prema nekim podacima, u Egiptu se uzgajao čak pet tisuća godina prije Krista.
Sadrži više od 90 posto vode, biljna vlakna, a iznimno je bogat vitaminima, antioksidansima, enzimima i solima. Krastavac, među ostalim, ima snažno diuretičko djelovanje, pa se zbog toga u narodnoj medicini često primjenjuje kao pomoć kod tegoba koje mogu uzrokovati zadržavanje mokraće. Izvrstan je za bubrege, a preporuča se i svim osobama koje se bore s viškom kilograma. Posebno je koristan za kožu, pa se u vanjskoj primjeni upotrebljava kod manjih upalnih procesa. Primjenu je zbog toga našao i u kozmetičkoj industriji, gdje je često sastojak preparata za čišćenje kože i raznih krema. Sok svježeg krastavca može se koristiti i kao pomoć kod osipa ili pak uboda insekata. Osim toga, budući da djeluje laksativno, liječi začepljenost, odnosno lijenost crijeva. Također, ovo je povrće korisno za dijabetičare jer smanjuje razinu šećera u krvi, a djelotvorno je i kod liječenja reumatskih tegoba, kao i kod bolesti želuca.