Opasnost konzumacije šećera

Iako je šećer našem tijelu neophodan, dugoročna konzumacija većih količina može izazvati brojne bolesti, ali i psihološku ovisnost. Pokazale su to studije i znanstvena istraživanja, utvrdivši kako se konzumacijom slatkih jela i pića u mozgu aktivira područje zaduženo za dobar osjećaj u tijelu. Riječ je o istom području koje se pokreće i uzimanjem nekih droga. Zahvaljujući osjećaju ugode kojeg stvara, za proizvodima bogatim šećerom posezat ćemo sve češće, što će u konačnici rezultirati prekomjernim rastom težine, ali i razvojem bolesti. Danas znamo da šećer povećava rizik od razvoja dijabetesa, kao i bolesti jetre, a snažno utječe i na hormonalni sustav. Pojedini znanstvenici otišli su i korak dalje, pa tako tvrde da je za zdravlje rizičan u tolikoj mjeri da bi trebalo izbjegavati baš kao i drogu.
Iako šećer ipak ne treba sagledavati toliko dramatično pa ga izbjegavati u potpunosti, on je danas sastavni dio gotovo svih prerađenih namirnica. Zato ga većina ljudi u organizam unosi u pretjeranim količinama bez da je toga uopće svjesna. Na velikom broju kupovnih proizvoda šećer se u deklaraciji uopće ne spominje, pa smo skloni pomisliti da ga takvi proizvodi ne sadrže. Međutim, prisutan je pod drugim nazivima, poput glukozno-fruktozni sirup, glukoza, maltoza ili pak dekstroza. Stoga je, barem kada se radi o jelima i pićima koja sami pripremamo, umjesto bijelog šećera bolje izabrati neku prirodnu zamjenu, poput meda, sirupa agave, stevije ili javorovog sirupa.