Povijesti najpoznatije tragične ljubavi

Svakodnevno svjedočimo prekidima parova koji su nam izgledali idealni ili nerazdvojni, razvodima brakova kojima smo se divili ili pak svađama ljubavnih parova u koje smo se možda i ugledali. Hollywood nas je zatrpao srcedrapajućim ljubavnim pričama na malim i veliim platnima (kojih nam očito nikad nije dosta), a pjesma dokazano ima veće šanse za vrh ljestvica ako govori o slomljenom srcu. Ipak, oni kojima ni to nije dovoljno ili pak žele čuti o onim najvećim ljubavima – čije su priče zabilježene kroz povijest, uvijek mogu zaviriti u stariju ljubavnu literaturu koja je dokaz da je fenomen ljubavi neiscrpna tema. Dononosimo vam zato neke od takvih, povijesnih ljubavi, koje već stoljećima umjetnicima služe kao inspiracija za predivna literalna, likovna i druga djela.
Kleopatra i Marko Antonije
Svojevremeno navodno najljepša žena svijeta, egipatska kraljica Kleopatra, i rimski vojskovođa Antonije, svoju ljubavnu priču započinju davne 41. godine prije Krista. Njihova je ljubav, odnosno njezino umijeće i ljepota, su navodno zaslužni i za savez između ove dvije vojske u doba najveće nestabilnosti bez kojeg bi povijest otišla u potpuno drugom smjeru. Kao i svakoj velikoj ljubavi, i ovoj je netko morao stati na kraj što ju čini tragičnom – tako je navodno budući rimski car Oktavijan uspio uvjeriti rimski Senat kako je Marko Antonije samo željan moći dok mu je družica ni manje ni više nego – vještica. Oktavijanova vojska pobjeđuje udruženu vojsku dvoje ljubavnika, a nesretni si par (u bijegu od rimske ruke pravde) oduzima život.
Šah Jahan i Mumtaz Mahal
Nakon smrti voljene supruge Mumtaz, vladar današnje Indije Šah Jahan njenoj ljepoti u čast gradi jedno od današnjih sedam svjetskih čuda koje Mumtaz postaje vječno počivalište – Taj Mahal. Za predivnu građevinu, (koja je i njemu nakon smrti postala poslijednje počivalište gdje je pokopan uz suprugu), Šahu Jahanu je navodno trebalo čak 23 godine i nekoliko tisuća radnika i inženjera. Nakon što je i sam umro 1666. godine, pokopan je pored svoje voljene supruge koja je posthumno u čast dobila nalijepše zdanje na svijetu, Taj Mahal čijoj se ljepoti i kompleksnosti ni danas ne možemo prestati diviti.
Ines de Castro i kralj Pedro
De Castro je bila dvorska dama portugalske princeze Constanci od 1340. Ubrzo je uz tu funkciju dobila i ljubav i naklonost princa Pedra pa je nakon nakon Constancine smrti 1349. Godine princ pokušao Ines učiniti zakonitom suprugom. Kao i kod svih grandicioznih ljubavi, na put im je stala sudbina ali ovaj put u obliku prinčeva oca i portugalskog kralja koji je lijepu Ines protjerao iz kraljevstva. Kako ni to nije spriječilo naslijednika Pedra u naumu da ju oženi, kralj je posredno uprljao ruke i dao ju ubiti.
Kraljica Viktorija i princ Albert
Kako tvrde povijesničari, ljubav kraljice Viktorije prema suprugu Albertu bila je iskrena koliko je duga šbila njena 63-godišnja. Princ Albert je na žalost umro 1861. godine – čak 40 godina prije svoje supruge, od čega se ova inače čvrsta kraljica godinama nije uspjela oporaviti. Do kraja je života zato nosila uglavnom crno, a čak nekoliko desetljeća pred smrt se prilično osamila i povuka iz javnosti. Nakon smrti 1901. je pokopana uz supruga u mauzoleju. I kao da je samo čekala da se pridrui svome voljenome u vječnom životu, nad lijes je, pretpostavlja se još za života dala napisati  Zbogom moj najdraži, konačno i ja mogu počivati s tobom, i u Kristu ćemo se zajedno uzdići.