Pravila gatanja iz kave

Kava je najrašireniji napitak u današnjem svijetu, koji se pripravlja od ploda biljke koja je najprije rasla u Etiopiji, a potom su je muslimanski učenjaci prenijeli u Jemen, negdje u 15. stoljeću, odakle se raširila po cijelom arapskom poluotoku. Navika ispijanja kave poslije se raširila po Perziji i Turskoj, gdje je i započelo proricanje sudbine iz taloga turske kave.

Nakon što se preokrenuta šalica ocijedila, prelazimo na gledanje simbola u talogu. Kao i kod drugih načina proricanja, pojedinačni likovi i znakovi ne znače ništa ukoliko ih se ne poveže s drugim znakovima u šalici. Osim toga, jednak simbol može predstavljati i dobro i loše. Primjerice križ, ako je prazan, predstavlja loš znak, moguću bolest, pa i smrt, a ako je križ ispunjen, označava uspjeh. Dvojako značenje ima i slika kuće, ovisno je li pri vrhu ili pri dnu šalice. Primjeri pozitivnih znakova su brod, kruna i most, dok su vrlo nepovoljni kukac, oko i sjekira.

Cvijet znači ispunjenje neke želje ili nauma. Dijete predstavlja uspjeh ili dobru novost. Ključ pri vrhu šalice znači uspjeh u rješavanju problema, pri dnu znači nove poteškoće. Primjeri likova životinja koje nose dobro su konj, lav i pas, a loši znakovi su lisica, medvjed i zmija.

Nema pravila o posebnim danima za gledanje u kavu, jedino je nepovoljno gledati nedjeljom. Također, u kavu se ne gleda noću, nego isključivo po danu, od izlaska do zalaska sunca.