Previše sjedenja je štetnije od pušenja

Za većinu ljudi sjedenje je svakodnevna i neizbježna ‘aktivnost’. Sjedimo 8 sati na poslu, zatim dok se vozimo u automobile, a nakon toga sjednemo u na kauč. Osim prehrane, kvalitete sna i loših navika, na vašu biološku dob utječe i to koliko se krećete. Provodite li sjedeći – na poslu ili ispred televizora kod kuće, u velikom ste riziku od dijabetesa, pretilosti, srčanog udara i prijevremene smrti. Znanstvenici poručuju da je pretjerano sjedenje jedna od najopasnijih navika suvremenog doba koja znatno ugrožava zdravlje i kvalitetu života. Naši preci provodili su svoj život u raznovrsnim aktivnostima: obrađivali su zemlju, čuvali krave, lovili divlje životinje… Malo su vremena provodili sjedeći. Sa izumima automobila, kompjutera, televizora i radnih stolova, sjedenje je poraslo na zapanjujućih 9.3 sata dnevno, a to je više vremena, nego što spavamo (u prosjeku 7.7 sati dnevno). Sjedenje se danas smatra ‘novim pušenjem’. Dok svaka popušena cigareta smanjuje očekivani životni vijek za 11 minuta, svaki sat sjedenja prema dr. Jamesu Levinu oduzima vam čak dva sata života! Naše tijelo to jednostavno ne može podnijeti. Sve više patimo od posljedica sjedenja. Ono je zapravo i štetnije od pušenja. Ako puno vremena provodite u uredu ili obavljate posao od kuće, nabavite stojeći stol, dakle onaj uz koji nećete sjediti, nego – stajati. Kada dođete kući sa posla, nemojte sjediti. Ugasite televizor i odite u šetnju. Na poslu prekidajte sjedenje, kada god to možete – najbolje svakih 15-30 minuta. Ustanite. Rastegnite se. Prošećite po uredu. Osim toga, uvijek kada sjedite, imajte na umu da sjedite pravilno – uspravne kralježnice, otvorenog prsnog koša i aktivnih mišića nogu. Ako je to moguće, idite na posao biciklom ili pješke. Umjesto lifta koristite stepenice.