Zašto neki pušači dožive sto godina

Ovisnost o cigaretama kriva je za šest milijuna smrti svake godine. Procjenjuje se da u Hrvatskoj puši 27,4 posto ljudi, a od izravnih posljedica pušenja umre između devet i 10.000 ljudi. Dim cigarete sadrži više od 4000 tisuće kemijskih spojeva, od kojih je najopasniji nikotin. On izaziva ovisnost zbog koje pušači ne mogu prestati s ovom opasnom navikom. Nikotin se taloži na plućima i dišnim putevima i izaziva otežano disanje, vrtoglavice te povećava rizik od visokog krvnog tlaka, a samim time i od srčanog udara. Međutim, neki pušači unatoč svim opasnostima dožive 100. rođendan. Američki znanstvenici potvrdili su da neki pušači dožive duboku starost zahvaljujući posebnom genetskom kodu. Kod njih su pronašli niz genetskih markera koji su isti kao i kod nepušača koji dožive više od sto godina. Svi takvi pušači imaju gen dugovječnosti koji im omogućuju da budu otporniji na štetne tvari iz cigareta. Osim toga, on ih štiti od ostalih zagađenja kojima smo okruženi poput smoga. Taj gen potiče brži oporavak stanica i njihovo održavanje. Ljudi s takvim setom gena imaju gotovo 11 posto manju šansu da će oboliti od karcinoma bilo koje vrste. No znanstvenici ukazuju kako je riječ o malom postotku ljudi koji imaju gen dugovječnosti i upozoravaju kako se podaci dobiveni istraživanjem ne bi trebali zloupotrebljavati. Većina ljudi ipak nije otporna na štetnost duhanskog dima čime se povećava rizik od smrtonosnih bolesti.