Astrologija i astronomija – kako dobro ih poznajemo?

Provjera znanja – kokoš ili jaje

U svibnju prošle godine studenti prestižnog Centralnog astrološkog fakulteta u New Yorku sproveli su istraživanje koje im je trebalo dati uvid koliko prosječni čovjek današnjice poznaje astrologiju i astronomiju. Studenti su nasumično odabrali relevatan uzorak od 1000 ljudi u koji su uključili oba spola, sve dobne skupine osim maloljetnika, ljude različitih stupanja obrazovanja, zaposlene i nezaposlene, pripadnike raznih religija i ateiste, pobornike svih većih političkih struja te osobe različitih socijalnih i ekonomskih statusa.

Jedno, odnosno jedino relevantno pitanje u ovoj studiji bilo je “Što je starije – astrologija ili astronomija. Od grupe se nije tražilo da pokaže nikakava druga znanja pa tako nisu ni približno točno morali odgovoriti na pitanja poput ‘kada se čovjek počeo interesirati i konačno baviti kojom disciplinom’. Vrednovao se samo odgovor na pitanje što je bilo prvo – kokoš ili jaje. Astrologija ili astronomija. Odgovori koje su ispitivači dobili bili su poražavajući. Rezultat ankete je pokazao neznanje kakvo nitko nije očekivao.

Šokantni rezultati

Shvatili ste da su Amerikanci pali na pitanju starosti astrologije, kao i temeljne znanosti na kojoj počiva i djeluje, astronomije. Ako vas zanima koliko je ispitanika odgovorilo točno, možemo reći ćemo da ih je gotovo 75 posto odgovorilo krivo (skoro pa da se sarkastično zapitamodal bi “bolje prošli” da nisu ni razmišljali – da su samo zaokružili jedno od dva ponuđena odgovora i zadržali 50 posto šansi da pogode…). Sarkazam na stranu – nameće se pitanje zašto nam je znanje tu tom području toliko površno. Stavimo malo astrologiju na stranu i pogledajmo koliko se u našim školama bavimo ‘prvom pravom znanosti’, astronomijom. Dovoljno je promotriti naše, i obrazovanje geografski bliskih zamalja (a što se Amerike tiče pretpostavljamo da u njihovih prvih par razreda informacija može biti samo manje).

U Hrvatskim se školama, kao ni u drugim osnovnim školama na području bivše Jugoslavije astronomija ni ne spominje. Naravno ne spomine se ni astrologija (eventualno ako učiteljica nekog “ulovi da na satu čita horoskop!”) ali nejasnije je zašto nam djeca ne uče o planetama i gibanjima nebeskih tijela planeta, te o tome što su uopće satelit, komet, asteroid, zvijezde, galaktika i drugo.

Do fakulteta se astronomija u školi spomene – dvaput Naša djeca tamo mogu nakon punih12 godina izaći iz škole a da tamo nisu čuli za komet ili što je zvijezda. Ili nisu zapamtili ono kada se u 6.om razredu astrologija zapravo spomenula – jednom kad su iz povijesti učili o razvoju znanosti.

Na području cijele bivše Jugoslavije se (osim ako škola nije organizirala noćne izlete pod zvjezdanim nebom sa predavačem i teleskopom) o astronomiji uči još eventualno jedan put i to kad se govori o početcima povijesti i filozofije i o trenutku kada ljudi počinju gledati u nebo i donositi pretpostavke o zvijezdama; kada se pitaju utječu li na njih i kako. Ovo spominjanje najstarije egzaktne znanosti u klupama će pak čuti samo oni koji su kao izborni predmet odabrali etiku (koja je već godinama na nekim mjestima jedina alternativa vjeronauku). Druga je alternativa u mnogim školama još uvijeksjedenje na stepenicama.

Svijetli primjeri i entuzijastični učitelji

Ipak, i u ovim otužnim statistikama postoje vedri primjeri gdje se u školama (osnovnim i srednjim) nađe jedan ili više entuzijastičkih nastavnika koji se sami bore da djeca nauče nešto što plan rada ne predviđa. Jedan tako svijetli primjer svakako je OŠ A.G. Matoš iz Novalje u kojoj se nastava iz astrologije izvodi još od 2009.e. Ti profesori gotovo nikada za svoj entuzijazam i rad van nastavnog plana ne budu plaćeni, kao što država ne osigurava nikakva sredstva ovakvim projektima. Umjesto toga se nađe par “dobrih ljudi” ili tvrtki koje prepoznaju njihov radi ali i benefit za djecu pa nešto novca doniraju za osnovne potrebe ovakvog projekta. Zašto je važno da se djeca od malena upoznaju sa astrologijom najbolje govori rečenica jednog od začetnika astrologije kao vannastavnog predmeta u malom mjestu Novalja: “Ovakav rad potiče učenike na daljnje, sveučilišno obrazovanje, a to je najsigurniji put da naši fakulteti svake godine rađaju nove dipl. inžinjere fizike i astronomije. Ili da barem ne uđemo u statistiku od onih 70 i par posto Amerikanaca.

Početci astrologije daleko od astronomije

Počeci astrologije, odnosno početak zanimanja čovjeka za nebeske fenomene, sežu u daleku prošlost. Babilonci su još u drugom tisućljeću prije nove ere pratili znakove na nebu, dok nas stari Egipćani i danas fasciniraju orijentiranjem svojih građevina prema zvijezdama, pogotovo ako znamo da je vrijeme njihovog nastanka sigurno mnogo starije od službenog početka egiptologije. 

Svi stari narodi, tako uključujući Kineze i američke Indijance, u nekom obliku su koristili znakove na nebu, tumačili i predviđali događaje po konstalaciji zvijezda na nebu; u Egiptu su se i građevine gradile po njihovom ustrojstvu. Zato smatramo da je sustav koji danas nazivamo astrologijom, sa svojim okvirima, pravilima i razvijenim tehnikama, nastao baš na području Egipta u helenističko doba. Tako je, negdje u 2. st.p.K. došlo do miješanja astroloških znanja Babilona, Grčke i Egipta. Fuzijom elemenata tih triju starih vjerovanja javlja se napokon astrologija kakvu poznajemo danas. Naziva se još grčkom ili helenističkom astrologijom jer su pravila koja preuzima i zakonitosti na kojima počiva izvedeni upravo iz grčke astrologije. I premda nije priznata znanost astrologija kakvu danas poznajemo u mnogim aspektima utječe na naš e živote i teško je zamisliti život bez nje. Iako se ni nju kroz školovanje ne spominje, oni koji se nakon školovanja žele baviti astrologijom isto mogu završiti brojne tečajeve i radionice, ali i priznate fakultete o kakvima smo prije mogli samo sanjati.