Čuvanje sjećanja ili žal za prošlim vremenima

Nostalgija je čežnja za prošlošću, za određenim razdobljem života, ili prošlim vremenima uopće, ono što se najčešće naziva „dobrim, starim vremenima“. Nostalgija nije niti čista tuga niti čista sreća – ovi osjećaju su izmiješani. Nekada se smatralo da treba izbjegavati usporedbu s onim kako je nekad bilo, jer riskiramo da živimo u prošlosti umjesto u sadašnjosti. Slatko-gorka sjećanja obuzimaju nas pri obiteljskim feštama, vjenčanjima, sprovodima, godišnjicama mature, rođendanima, uz glazbu ili čašicu više. Nostalgiji smo, tvrde znanstvenci, skloniji u doba velikih društvenih mijena i nesigurnosti nego u vremenima stabilnosti, bez obzira kakva stabilnost bila. U nesigurnim vremenima stoga nije rijetko ni u nas čuti primjedbu da je nekada uz siguran posao, zdravstvenu zaštitu i bolju mirovinu bilo ljepše no danas. Ljudi imaju tendenciju da umanjuju negativne strane prošlosti, a naglašavaju pozitivne, što je posebno slučaj sa starijima. Upravo je prelazak u srednje doba ili penziju, trenutak kad nostalgična sjećanja dostižu vrhunac i najčešće se vezuju za rano djetinjstvo ili razdoblje adolescencije. Nostalgija ne donosi korist našem mentalnom zdravlju, već nas distancira od sadašnjosti. Ona nas čini anksioznim, tužnim i guši mogućnost uživanja u lijepim trenutcima. Ali ne bježite od nostalgije! Iako nekada zna biti gorka, poručuju znanstvenici ona podiže duh, blaži osjećaj osamljenosti i rastjeruje strahove.