I sjećanja nam mogu lagati

Svima se događa da nešto ponekad zaborave, možda čak i nešto što je vrlo važno. Tako nije rijedak slučaj da roditelj opterećen obavezama na poslu zaboravi kako je danas njegov ili njezin red da ode po dijete u vrtić/školu ili kad se ne možete sjetiti gdje ste ostavili ključeve od stana. Iako većina ljudi na spomen greški pamćenja pomisli na zaboravljanje, postoje i greške koje mogu izazvati i puno ozbiljnije posljedice, a proizlaze iz nesavršenosti pamćenja. Lažna sjećanja jedna su od takvih grešaka, a odnose se na dosjećanje događaja koji se zapravo nikad nisu ni dogodili. Istraživači otkrili da su lažna sjećanja glavni uzrok pogrešnih sudskih osuda, obično radi lažne identifikacije osumnjičenog ili lažnih prisjećanja za vrijeme policijskih ispitivanja. Ako se ljude intervjuira odmah nakon događaja, kad su detalji još jasni, manje je vjerojatno da će pogrešne informacije na njih utjecati. No ako se intervju događa kasnije, ljudi će vjerojatnije biti podložni lažnim informacijama. Lažna sjećanja mogu imati i značajan utjecaj na osobu i njezinu okolinu, poput vjerovanja da je čovjek bio seksualno zlostavljan u djetinjstvu, a nije. Naša sjećanja općenito nisu tako pouzdana kao što mislimo, a lažna sjećanja lako se stvaraju, čak i kod onih koji obično imaju vrlo dobro pamćenje. Naša sjećanja općenito nisu tako pouzdana kao što mislimo, a lažna sjećanja lako se stvaraju, čak i kod onih koji obično imaju vrlo dobro pamćenje.