Kemija ljubavi

Ljubav je osjećaj koji izazive burne promjene u mozgu, a samim time i u ponašanju. Iza svakog jakog lupanja srca zbog početne zaljubljenosti, kao i iza osjećaja privrženosti i ugode u dugotrajnoj vezi s voljenom osobom, stoje kemijski procesi u mozgu i izmjena spojeva koje pokreće – ljubav!

Za početak, spomenimo dopamin i feniletilamin, neuroprijenosnike koje neki nazivaju i organskim amfetaminima, zaslužnim za osjećaj užitka i ugode. Znanstvene studije pokazale su kako svježe zaljubljeni parovi imaju povišene razine dopamina. Dopamin izaziva žudnju i nagrađivanje – intenzivan osjećaj ugode. Kada je dopamin povišen, ljudi imaju puno energije, mogu dulje izdržati bez jela i bez spavanja, imaju usmjerenu pažnju, a takav učinak ima i kokain! No, to sve doživljavaju zaljubljeni, bez uporabe droge!

Oksitocin, kojega se kolokvijalno naziva i hormon maženja, stvara osjećaj intimnosti i povezanosti, a posebno se puno luči nakon snošaja i orgazma.

Vasopresin se također pojačano luči nakon spolnog odnosa, međutim, znanstvenici su utvrdili da igra važnu ulogu u dugotrajnim vezama. Smanjivanje normalnog lučenja vasopresina može dovesti do gubitka interesa za partnera i prekida veze!

Serotonin je neuroprijenosnik čije pomanjkanje uzrokuje depresiju i pomanjkanje seksualne želje.

Adrenalin se aktivira u početnoj fazi ljubavi, uzrokujući znojenje, lupanje srca i suhoću u ustima. Zaljubljenost dovodi i do pojačanog lučenja kortizola, tzv. hormona stresa.

Norepinefrin, poznat i kao noradrenalin, je i hormon i neuroprijenosnik. Kao hormon, pojačava stres, ali kao neuroprijenosnik potiče nagon za seksom.

Stoga, kad se prije susreta s osobom za kojom ste ludi počnete znojiti, pomislite da ćete pasti u nesvijest, suha su vam usta, nemate zraka, napeti ste, čini vam se da ćete eksplodirati – to je samo kemija ljubavi, sve je u redu!