Moć badema

Moć badema

Zahvaljujući svojim bogatim svojstvima, badem je oduvijek zauzimao posebno mjesto na listi zdravih namirnica. Ova plod iz skupine koštuničavog voća potječe s područja Srednje Azije. Ukusan je i izuzetno hranjih, a koristi se najčešće sirov ili kao dodatak kolačima. Zanimljiv je podatak da se u Iranu i Kini uzgajao još prije tri i pol tisuće godina, a nakon što se uzgoj proširio na području Meditarana, u 18. je stoljeću stigao čak do Kalifornije. Poznate su dvije vrste badema, gorki i slatki. Kada je u pitanju gorki, nije ga preporučljivo jesti zbog velike količine cijanovodične kiseline, no zato ima široku primjenu u vanjskoj upotrebi. Koristan je, među ostalim, za pripremu toplih obloga i kupelji, namijenjenih ublažavanju raznih vrsta bolova.
Kada je pak riječ o slatkom bademu, koriste se plod, odnosno sjemenka i ljuska, kao i listovi te kora. Listovi i ljuske pomažu kod kašlja te potiču rad jetre, dok se kora često upotrebljava za poticanje izlučivanja mokraće, snižavanje visoke temperature, ali i kao lijek protiv crijevnih nametnika.
Bademovo ulje našlo je svoju primjenu u kozmetici, pa je danas vrlo često osnovni sastojak brojnih preparata za njegu kože. Koristi se i za njegu kože beba, a smanjuje svrbež i crvenilo, te ublažava blage upalne procese na koži. No, osim toga, proizvodi se i bademovo ulje namijenjeno oralnoj konzumaciji, koje je osobito korisno kod blage upale probavnog i mokraćnog sustava te bronhitisa. Za ljekovite pripravke ponekad se upotrebljava i cvijet badema.

 
 
         
Ocjena: 4.6 / 5 (556 ocjena)