Može li placebo efekt ovisiti o genima

Placebo efekt je psihološki fenomen kada vjerujemo u koristan učinak tvari i predmeta koji ga realno nemaju. Najčešće ga se primjećuje u medicini, ali prisutan je svugdje – da nema placeba, ne bi bilo ni marketinga. Jeste li znali da semafori za pješake često služe samo da bi nam dali osjećaj kontrole? Ili da uredske zgrade često imaju sustave s lažnim zvukom zujanja klima uređaja i isto tako lažnim regulatorima topline? Prema najnovijim istraživanjima, odgovor na placebo može ovisiti o genima. Do sada se uspjeh kod pojedinaca pridavao moći sugestije, ali znanstvenici dokazuju je da je placebo konzumiran kao lijek protiv straha od javnog omaložavanja, povezan s geneom koji utječe na stvaranje serotonina. Osobe s genetskom varijantom koja kodira više razine dopamina, mogu bolje odgovoriti na placebo od onih s niskom verzijom dopamina. Gen COMP, važan za razgradnju neurotransmitera dopamina ključan je u prihvaćanju placeba. Istraživanje je bilo ograničeno na bolesnike sa sindromom iritabilnih crijeva kojima se stanje poboljšalo nakon placebo akupunkture u kojoj igle nisu prošle kroz kožu. To bi moglo riješiti staru zagonetku zašto su neke osobe podložne placebo učinku a neke nisu, te bi stoga moglo imati važni učinak na kliničku praksu.