Pretjerana ljubaznost nervira druge

Pretjerana ljubaznost nervira druge

Ljubaznost ima psiholoških, ali i fizioloških dobrobiti za naš organizam. Biti ljubazan nije samo lijepa gesta i osobina, već i stil života koji pospješuje našu dugovječnost. No ona vam neće uvijek donijeti dobre rezultate, upozoravaju psiholozi. Iako je bolje biti pristojan nego drzak te ljudi više vole velikodušne od onih sebičnih, prevelika ljubaznost je kontraproduktivna, tvrde stručnjaci. Zbog stalno dobro raspoloženih pojedinaca drugi se osjećaju loše – ili zato što nisu dragi poput njih ili zato što smatraju takvo ponašanje manipulativnim. Biti pretjerano ljubazan jednako živcira kao i laganje. Ljubaznost nepoznatih ljudi nas redovito iznenađuje. Danas se često na ljubaznost gleda kao na znak slabosti. Bezorazluk, udaranje šakom o stol, nogom u vrata i glavom u zid, s druge strane, smatra se znakom snage i sposobnosti. Kad je netko ljubazan i nasmijan, pitamo se kakve on ima namjere, što u stvari želi od nas i zašto se tako iritantno smješka? Ljubaznost prema nekom od koga možemo imati koristi ili od koga nam nešto važno ovisi zove se ulizivanje. Ako shvatimo da ljubazna osoba od nas ne traži ništa zauzvrat, ostajemo zbunjeni. Sviđali se ljudima ili ne, nevjerojatno je važno dobro odlučiti kad treba biti ljubazan, a kad pokazati zube i izboriti se za sebe, tvrde psiholozi. U suprotnom ostavljate samo dojam “lutka” ili “lutkice”. Odmjerite snage ljubaznosti sa drugima – ako su ljudi prema vama dragi, uzvratite ljubaznošću. A ako vas tretiraju loše, tada je vaša dragost nepotrebna žrtva i djeluje suprotno vašim interesima.

Pregled svih savjetnika
         
Ocjena: 4.6 / 5 (426 ocjena)