Radiš da bi živio ili živiš da bi radio?

Radiš da bi živio ili živiš da bi radio?Tko radi da bi živio, a tko živi da bi radio? Dok Korejci gule 68 sati, Hrvati su na 40 tjedno. Na Zapadu vlada ideologija ‘radi da živiš’, a u Južnoj Koreji i Japanu ‘živi da radiš’. U tim zemljama izgaraju na poslu, ali najveći broj sati provedenih na radnom mjestu imaju Meksikanci i Kostarikanci. Kada u srpnju u Južnoj Koreji stupi na snagu novi zakon kojim se maksimalni radni tjedan skraćuje sa 68 na 52 sata tjedno, Hrvati će još uvijek raditi 12 sati tjedno manje od azijatskih prijatelja Radni dan Južnokorejca izgleda ovako: 11,3 sata na radnom mjestu, najmanje tri sata putovanja na posao i povratak kući, barem sat do dva hwe-sika, obveznog neformalnog druženja s kolegama i nadređenima jer je zajedničko piće i iće dio korporativne kulture zbog jačanja kolektivne svijesti, uslijed čega piju dvostruko više od Rusa i četverostruko više od Amerikanaca! Ostatak dana, bolje reći noći, ostaje za spavanje i obitelj. I tako svakog dana osim nedjeljom. Prema podacima Svjetske organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Južnokorejci su među razvijenim zemljama rekorderi po broju sati provedenih na poslu s prosječnih 2069 radnih sati godišnje po radniku. Od 38 analiziranih nacija nadmašuju ih samo Meksiko (2225 radnih sati godišnje) i Kostarika (2212 radnih sati) – dokaz da se u siromašnijim zemljama u pravilu radi više, a manje zarađuje. A u bogatim zemljama radi se manje (Danska 37,8 sati tjedno, Francuska 39) i neusporedivo više zarađuje. Ali ni to nije sveto pravilo. U usporedbi s bogatijim Južnokorejcima, siromašniji Hrvati ‘delaju’ samo 40,2 sata tjedno, u što su uračunata dva i pol sata plaćenog dnevnog odmora, pa kad se u srpnju našim azijatskim prijateljima smanji tjedna satnica na 52 sata, izračunajte koliko će Hrvati raditi manje od Južnokorejaca. Ali nije sve u broju sati provedenih na poslu. Jedno britansko ispitivanje 2000 činovnika pokazuje da su djelatnici od osam radnih sati produktivni samo dva sata i 53 minute. Na globalnoj razini nema jasne povezanosti između produktivnosti zemlje i prosječnog radnog vremena, pa s 38,6 sati tjedno Amerikanac radi 4,6 sati duže od Norvežanina, ali Norvežanin pridonosi nacionalnom BDP-u sa 78,70, a Amerikanac sa 69,60 dolara po satu.

Pregled svih savjetnika
         
Ocjena: 4.6 / 5 (531 ocjena)