Snježne pahulje

Da snijeg pada u obliku pahulja, svima je poznata činjenica. Pahulje su sitni kristalići koji nastaju kada se pothlađene kapljice vode smrznu na jezgri za zaleđivanje. U prezasićenom zraku one nastavljaju rasti. Kristalići leda rastu tako da se na njih lijepi vodena para. Budući da vodene pare u zraku ima sve manje, preostale kapljice isparavaju i opet se povećava količina vodene pare u zraku, pa kristali dalje rastu. Ako se promatra svaki kristalić posebno, uočava se da je pravilni šesterokut. Kristalići leda mogu biti tanki i plosnati šesterokuti, no ako je zrak prezasićen, na kristalu se mogu razviti grane kao u pravoj idealiziranoj pahulji. Pri temperaturi od -2°C rijetko se mogu formirati trokutasti kristali. Plosnati kristali rastu na temperaturi između -3 i 0°C, dok pri temperaturi između -8 i -3°C nastaju iglice ili šuplji štapići. Između -8 i -22°C kristali su ponovno plosnati šesterokuti sa granama na svojim kutovima. Pri temperaturama nižim od -22°C struktura kristala je mnogo složenija. Veliki kristali zbog svoje težine počinju padati. Na svom putu kroz atmosferu sudaraju se i lijepe za druge kristale te tako stvaraju nakupine koje zovemo pahulje. Većina pahulja je manja od jednog centimetra, no ako je jako hladno (oko -14°C) kristalići se neće međusobno zalijepiti nego će ostati pojedinačni šesterokuti i zvjezdice. Ova vrsta snijega je omiljena kod skijaša i kod ljudi koji se bave održavanjem cesta, jer se vrlo lako čisti. Iz svega gore rečenog jasno je da ne postoje dvije jednake pahulje! No, ako su uvjeti za nastajanje pahulja slični, i pahulje će biti slične. A ako želite znati zašto su pahulje bijele, to je stoga što se prozirni kristali leda zbog raspršenja svjetlosti na nesavršenim stranicama šesterokuta doimaju bijeli.