Sve što niste znali o crvenokosima

Sve što niste znali o crvenokosima

Geni zaduženi za proizvodnju pigmenta u kosi aktivni su i u mozgu, kosi i očima te utječu na cjelokupnu sliku zdravlja. Gen MC1R karakterističan je za crvenokose ljude koji čine od jedan do dva posto ukupne svjetske populacije. Taj gen ima ključnu ulogu u procesuiranju bola, straha i tjeskobe, a posljedica je mutacije koja crvenokose čini osjetljivijima na bol. Za razliku od plavokosih, smeđih i crnokosih ljudi, crvenokosi trebaju od 15 do 20 posto više anestezije kod operacija jer ih je teže uspavati.
Crvenokosi su češće ljevaci
Crvena kosa posljedica je recesivnih odnosno potisnutih gena, a kako ti geni uvijek dolaze u paru veća je vjerojatnost da ljudi s bakrenom kosom budu ljevaci, potvrdile su brojne studije.
Crvenokosi ne sijede
S godinama crvena kosa postaje sve svjetlija odnosno plava ili bijela, ali nikad ne posivi kao ostali pigmenti. Jednako tako vlasi su rjeđe nego kod brineta, plavuša ili crnki, ali su zato čvršće.
Crvenokosi imaju veći rizik od Parkinsonove bolesti
Crvenokosi imaju dvostruko veći rizik od Parkinsonove bolesti nego crnokosi, potvrdila je 16-godišnja studija na 130 tisuća ljudi. Što je kosa svjetlija, to je i rizik od ove opake bolesti veći.  
Crvenokose žene seksaju se više nego sve druge
Žene s crvenom kosom seksaju se češće nego bilo koje druge pripadnice ljepšeg spola, potvrdilo je njemačko istraživanje. Za razliku od njih, crvenokosi muškarci ne dobivaju toliku pozornost i studije su pokazale da ih ljudi doživljavaju kao neprivlačne i manje uspješne.
Crvenokosima treba manje sunčeve svjetlosti za proizvodnju vitamina D
Crvenokosi ne proizvode dovoljnu količinu vitamina D zbog manje koncentracije eumelanina u tijelu. Eumelanin je jedna od tri najčešća tipa melanina, prirodnog pigmenta. Oni su se zbog toga prilagodili pa i kod manje izloženosti svjetlu proizvode vitamin D. Treba im manje sunčeve svjetlosti da bi dobili potrebne doze vitamina D.

 
Pregled svih savjetnika
         
Ocjena: 4.7 / 5 (437 ocjena)