Ljekovitost preslice

Poljska preslica na našem je području poznata i pod imenima kositrenica, konjorep, kositrena trava, rastavić ili borak. Zbog svoje se velike rasprostranjenosti ova biljka često smatra najobičnijim korovom, no dobri poznavatelji narodne medicine znaju da se u njoj kriju iznimno bogata ljekovita svojstva. U ljekovite svrhe, naime, koristila se još u srednjem vijeku. Preslica raste do 40 centimetara visine i prepoznatljiva je po svojoj neplodnoj stabljici koja izgledom neodoljivo podsjeća na minijaturnu brezu. Ubraja se u obitelj papratnjača.
Ova je biljka osobito učinkovita u liječenju plućnih bolesti, a u prošlosti se često koristila kao pomoć kod tuberkuloze. Korisna je i kod tegoba s mokraćnim putevima. Pomaže kod problema s mokrenjem i upale bubrega, kao i kod bubrežnih kamenaca. Uz to, djelotvorna je i u liječenju čira na želucu. Osim toga, posebno je korisna u liječenju problema s kostima, osobito osteoporoze. Također, pomaže kod reumatskih tegoba i gihta. Smanjuje unutarnja i vanjska krvarenja pa se preporuča i ženama s obilnim mjesečnicama. Pogodna je, među ostalim, i za dijabetičare, kao i osobe koje pate od anemije. Izvrsna je za kožu, nokte i kosu. Od ove se biljke najčešće pripremaju čajevi, tonici ili pak tinkture.