Numerologija – matematika ili pseudoznanost?

Baš kao početke mnogo toga okultnog i znanstvenog, i početke numerologije pronalazimo već u antičkoj Grčkoj. Nezaobilazno je zato spomenuti slavnog grčkog filozofa i matematičara Pitagoru (580-500. pr. Kr.), , koji je bio očaran zvijezdama i odnosima među brojevima. I, premda je i on na svojim putovanjima sakupljao znanja od drugih drevnih naroda, mnogi ga na Zapadu i danas smatraju utemeljiteljem numerologije. Pitagora je putovao Bliskim i Dalekim Istokom gdje je proučavao simboliku i značenje brojeva od egipćana, kaldejaca, židova, feničana, perzijanaca, indijaca i arapa. U dobi od 56. godina se skrasio se u gradu Crotoni gdje je i osnovao svoje tajno društvo i Pitagorejsku školu koja je imala golemi utjecaj na cijeli zapad. Pravila Pitagorine škole bila su vrlo stroga i oštra, a njegovi su učenici bili dužni prvih pet godina školovanja provesti u potpunoj šutnji te se zakuniti na potpunu tajnost. Ostala nam je poznata slavna izreka Pitagore: Brojevi vladaju svemirom kojom se mnogi numerolozi vode i danas. Iako sve popularnija, numerologija je doživjela sličnu sudbinu kao i astrologija pa je relativno brzo od znanstvene grane (odnosno grane matematike) postala pseudomatematikom; baš kako se astrologija razdvojila od astronomije ili alkemija od kemije, numerologija više nije pripadala matematici. Danas je zato najčešće vezana uz okultne znanost. Da su brojevi oduvijek imali snažno uporište u religiji pokazuje i Stari zavjet koji daje precizne mjere Noine arke i različitih dijelova Salomonova hrama. Kasnije svjedočimo i koliku je ulogu numerologija imala u arhitetkturi po tome što su mnoge katedrale konstruirane i građene prema geometrijskim obrascima snažnog ezoteričnog značenja. Smatra se tako da Slobodni zidari (Masoni) i Rosenkreuzeri još uvijek čuvaju tajne arhitektonske magije. I iako je opstala do danas i vremenom se, baš kao i astrologija sve više populizirala bez obzira na neznanstveni pristup, razni numerolozi još uvijek različito tumače razne brojeve.